Sale!

Sentimentalno putovanje

Viktor Šklovskij

Oblast: Lepa književnost

Prevod:

Ivana Peruško Vindakijević

Izdavač: Fraktura

Broj strana:

336

Povez:

Tvrdi

Format:

20,4 cm

Godina izdanja:

2019

ISBN:

978-953358078-4

Izaberite količinu

Cena: 2458 RSD

2212 RSD

Opis

Da se nekom neobjašnjivom revizionističkom pogreškom ruska kultura 20. stoljeća svede samo na prva dva desetljeća, to bi i dalje bilo sasvim dovoljno da se ona upiše u registar svjetske baštine. U tom registru jedno bi ime bilo nezaobilazno, ono čuvenog ruskog formalista Viktora Šklovskog – izgrednika, vojnika, terorista i teoretičara – koji je s jednakom strašću vozio oklopna vozila na bojištima diljem zemlje, spašavao što se spasiti moglo u Perziji, dizao u zrak mostove u rodnom Sankt-Peterburgu, bježao od Čeke te istovremeno držao revolucionarna predavanja koja su promijenila znanost o književnosti. Da je Šklovskij imao ne samo jednu nego mnoštvo valjanih činjenica da napiše memoarsku prozu, nazvanu Sentimentalno putovanje, sa svega dvadeset i devet godina – koliko je imao kada je završio posljednji dio knjige – ponajbolje je sažela književna povjesničarka i teoretičarka Marietta Čudakova, rekavši da je život Šklovskoga bio avanturistički roman. – Ivana Peruško Vindakijević

Viktor Šklovskij rođen je 24. siječnja 1893. godine u Peterburgu. Studirao je na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Peterburgu, no nikada ga nije okončao. Uoči Prvoga svjetskog rata otišao je na bojište kao dobrovoljac. Godine 1917. postao je član petrogradske Pričuvne oklopne divizije te je aktivno sudjelovao u revolucionarnim previranjima i Građanskom ratu. Jedan je od utemeljitelja kultnoga OPOJAZ-a i formalne metode u znanosti o književnosti. Napisao je više od osamdeset studija posvećenih teoriji književnosti i ruskoj književnosti (Uskrsnuće riječi, 1914., Teorija proze, 1925., Hamburški račun, 1928., Crtice o prozi ruskih klasika, 1955. i dr.). Velik je također bio njegov doprinos u razvoju (ruske) teorije filma (Književnost i film, 1923., Treća tvornica, 1926., Èjzenštejn, 1926./1978. i dr.). Napisao je tri djela autobiografske proze – Sentimentalno putovanje, 1923., Zoo ili pisma ne o ljubavi, 1923., i Živjeli nekoć, 1962. Umro je 1984. u Moskvi.

Iz iste oblasti