Pretraga

Sentimentalno putovanje

Šifra proizvoda978-953358078-4

2.212,00 din.

Autor

Prevod

Izdavač

Godina izdanja

Broj strana

336

Povez

Format

20,5 cm

Oblast

Da se nekom neobjašnjivom revizionističkom pogreškom ruska kultura 20. stoljeća svede samo na prva dva desetljeća, to bi i dalje bilo sasvim dovoljno da se ona upiše u registar svjetske baštine. U tom registru jedno bi ime bilo nezaobilazno, ono čuvenog ruskog formalista Viktora Šklovskog – izgrednika, vojnika, terorista i teoretičara – koji je s jednakom strašću vozio oklopna vozila na bojištima diljem zemlje, spašavao što se spasiti moglo u Perziji, dizao u zrak mostove u rodnom Sankt-Peterburgu, bježao od Čeke te istovremeno držao revolucionarna predavanja koja su promijenila znanost o književnosti. Da je Šklovskij imao ne samo jednu nego mnoštvo valjanih činjenica da napiše memoarsku prozu, nazvanu Sentimentalno putovanje, sa svega dvadeset i devet godina – koliko je imao kada je završio posljednji dio knjige – ponajbolje je sažela književna povjesničarka i teoretičarka Marietta Čudakova, rekavši da je život Šklovskoga bio avanturistički roman. – Ivana Peruško Vindakijević

Viktor Šklovskij rođen je 24. siječnja 1893. godine u Peterburgu. Studirao je na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Peterburgu, no nikada ga nije okončao. Uoči Prvoga svjetskog rata otišao je na bojište kao dobrovoljac. Godine 1917. postao je član petrogradske Pričuvne oklopne divizije te je aktivno sudjelovao u revolucionarnim previranjima i Građanskom ratu. Jedan je od utemeljitelja kultnoga OPOJAZ-a i formalne metode u znanosti o književnosti. Napisao je više od osamdeset studija posvećenih teoriji književnosti i ruskoj književnosti (Uskrsnuće riječi, 1914., Teorija proze, 1925., Hamburški račun, 1928., Crtice o prozi ruskih klasika, 1955. i dr.). Velik je također bio njegov doprinos u razvoju (ruske) teorije filma (Književnost i film, 1923., Treća tvornica, 1926., Èjzenštejn, 1926./1978. i dr.). Napisao je tri djela autobiografske proze – Sentimentalno putovanje, 1923., Zoo ili pisma ne o ljubavi, 1923., i Živjeli nekoć, 1962. Umro je 1984. u Moskvi.

Proizvod je dodat u korpu