|
Bol
Originalna cena je bila: 990,00 din..792,00 din.Trenutna cena je: 792,00 din..
Od dvadesetak knjiga koje je čuveni gvatemalski pisac do sada objavio jedna od najzapaženijih je novela Bol, za koju je dobio mnoštvo nagrada i priznanja, među kojima je i francuska Nagrada za najbolju stranu knjigu (Prix du Meilleur Livre Étranger, 2018). Bol je knjiga o konstrukciji svesti o porodičnoj prošlosti, o proboju kroz njene tajne, uskom stazom između apokrifnih sećanja, zabranjenih tema i nepouzdane istine. Halfonov pripovedač putuje u Poljsku, Italiju, SAD i Gvatemalu u potrazi za porodičnim korenima ali i za sopstvenim identitetom Jevrejina lutalice. Pokušava da pronikne u suštinu legendarne priče o utapanju u jezeru svog strica Salomona, ali i da sebi rasvetli bolnu prošlost svoga dede koji je preživeo logoraške godine u Aušvicu zahvaljujući savetima jednog poljskog boksera. Dok sve dublje ponire u porodičnu prošlost svoje poljske i libanske jevrejske zajednice, čiji su pripadnici našli utočište u Gvatemali, pripovedač takođe nastoji da otkrije sopstvene veze ne samo sa svojom srednjeameričkom otadžbinom, već i sa snagom njenih ancestralnih mitova u nasilnom okruženju brutalne gvatemalske stvarnosti sedamdesetih godina prošlog veka koja je njegovu porodicu nagnala da još jednom spakuje kofere i nastavi svoje lutanje.
Eduardo Halfon (1971, Grad Gvatemala), čuveni je gvatemalski pisac rođen u jevrejskoj porodici poljsko libanskog porekla. Kad mu je bilo deset godina, roditelji su se zajedno s njim i njegovim bratom iselili u SAD zbog eskalacije nasilja i diktature u Gvatemali. Prve godine proveo je s njima na Floridi, a potom je na Univerzitetu Severna Karolina stekao zvanje industrijskog inženjera. Prema sopstvenim rečima, od tada pa do danas nikad nije živeo u istoj kući duže od pet godina, pa su sudbina večitog lutalice i njegovo mešano poreklo učinili da potraga za identitetom postane glavna tema Halfonovog književnog dela. U Gvatemalu se vraća 1993. i tamo preuzima posao u porodičnom građevinskom preduzeću, ali ga osećanje raskorenjenosti i gotovo potpuno zaboravljeni španski jezik motivišu da upiše studije književnosti (odnosno filozofije i književnosti), s kojom stupa u dodir relativno kasno, s navršenih 28 godina. Od tada postaje strasni čitalac, a ubrzo potom i pisac. Prvu knjigu, Ovo nije lula, Saturne (Esto no es una pipa, Saturno) objavljuje 2003, a već 2007, na književnom festivalu u Bogoti (Hay festival Bogota 39) biva svrstan među 39 najdarovitijih hispanoameričkih pisaca mlađih od 40 godina. Predavao je književnost osam godina na Univerzitetu Fransisko Marokin u Gvatemali. Pored toga, Halfon je bio gostujući predavač na nekoliko prestižnih svetskih naučnih institucija, a dobitnik je i Gugenhajmove stipendije (2011).
Od dvadesetak knjiga koje je dosad objavio a pretežno piše pripovetke i kratke romane najzapaženije su novela Bol (Duelo), za koju je dobio mnoštvo nagrada i priznanja, među kojima je i francuska Nagrada za najbolju stranu knjigu (Prix du Meilleur Livre Étranger, 2018), romani Manastir (Monasterio, 2012), Pesma (Cancion, 2021), za koju je dobio špansku nagradu „Kalamo“ i švedsku nagradu “Berman”, Tarantula (2024), ovenčan 2024. godine francuskom nagradom Prix Médicis étranger za najbolju stranu knjigu prevedenu na francuski i uglednom Nagradom španskih književnih kritičara iste godine. Zbirkom priča Poljski bokser (El boxeador polaco, 2008) napravio je prodor u svetu; slede Govorljivost mucavca (Elocuencias de un tartamudo, 2012), Gospodin Hofman (Signor Hoffman, 2015), za koju je dobio francusku nagradu „Rože Kajoa“ (2015) i bio finalista bijenalne hispanoameričke nagrade za priču „Gabrijel Garsija Markes“ (2016), Bilo kakav sin (Un hijo cualquiera, 2022), Časovi hebrejskog (Clases de hebreo, 2008) i Časovi crtanja (Clases de dibujo, 2009). Od mnoštva prestižnih domaćih i stranih književnih priznanja koja je stekao, treba još pomenuti Nacionalnu nagradu za književnost Gvatemale (2018). Halfonova dela do sada su prevedena na dvadesetak jezika. Živi u Berlinu.