0

Pretraga

Povratna adresa

Šifra proizvoda978-86-6145-276-5

1.056,00 din.

Autor

Prevod

Prevod sa

Izdavač

Godina izdanja

Broj strana

380

Povez

Format

20 cm

Oblast

Nova knjiga Aleksandra Genisa nije kao njegove prethodne knjige. U njoj je manje književnosti, više života, a humora je isto koliko i ranije. Povratna adresa je odiseja po arhipelagu sećanja. Na svakom ostrvu (Lugansk, Kijev, Rjazanj, Riga, Pariz, Njujork i cela “Ruska Amerika”) čekaju nas autorovi preci, prijatelji i idoli. Među njima su Petar Vajl i Sergej Dovlatov, Aleksej German i Andrej Bitov, Sinjavski i Bahčanjan, Brodski i Barišnjikov, Tatjana Tolstoj i Sorokin, Hvostenko i Grebenščikov, Neizvestni i Šemjakin, Akunjin i Čhartišvili, Komar i Melamid, Novi Amerikanac i Radio Sloboda. Lutajući kao nomad po sopstvenom životu, Genis taj život sagledava kroz vitraž jedinstvenog stila: tačno, živopisno, smešno – i bez ičeg suvišnog. – Jelena Šhubina (AST)

Ovo je vesela i korisna knjiga, zato što Genis voli ono što je smešno i korisno, a on je majstor kratkih scena, od dve rečenice, nimalo zamornih istorijskih skica i mini-anegdota koje su maksimalno nalik na aforizam. Ovo je tužna knjiga, zato što je Genisu zapala u deo najtužnija od svih časnih uloga – da bude letopisac trodecenijske književne emigracije. – Tatjana Tolstoj

Svaku knjigu pišem kao da mi je poslednja, tako je to odavno krenulo. Knjigu Časovi čitanja, Kamasutra zaljubljenika u knjigu takođe sam pisao kao završnu. Ali Povratna adresa se razlikuje od ostalih po tome što je u njoj manje knjiga, a više ljudi. Postoji razlika između književnosti o književnosti i književnosti o životu. U prvom slučaju plovimo duž obale, zato što je neko drugi napisao knjige po kojima mi putujemo. U drugom slučaju – krećemo u slobodnu plovidbu, ne znajući kuda će nas ona odvesti. – Aleksandar Genis

Aleksandar Genis je rođen 1953. godine u Rjazanju (Rusija); rano detinjstvo proveo je u Kijevu, a najveći deo mladosti u Rigi, gde je diplomirao na Filološkom fakultetu Letonskog univerziteta. Od 1977. godine živi u Sjedinjenim Američkim Državama. Radio je na poslovima uređivanja publikacija na ruskom jeziku, bavio se književnom kritikom, i bio kolumnista u programima iz kulture na radiju. Autor je i voditelj televizijskog serijala Genis. Pisma iz Amerike (ruski TV kanal Kultura). Od 2004. godine vodi stalnu rubriku u Novoj gazeti, ima svoju kolumnu u časopisu Eskvajer, uređuje blog na sajtu Snob. Jedan je od urednika časopisa Strana književnost. Bio je član žirija Bukerove nagrade (1993) kao i žirija nagrade Liberti. Član je Akademije Ruske filologije. Dobitnik je prestižne nagrade peterburškog književnog časopisa Zvezda (1997) i dr.

Poznat i uticajan autor postao je po knjigama napisanim u koautorstvu sa Petrom Vajlom, Savremena ruska proza (1978), Maternji jezik (1989), Ruska kuhinja u izgnanstvu, (1987), Šezdesete. Svet sovjetskog čoveka (1998) i dr, koje su obavezno štivo u ruskim gimnazijama.

Od 1990. godine piše samostalno. Među ostalim objavio je knjige eseja Američka azbuka (1994), Crveni hleb, Kulinarski aspekti sovjetske civilizacije (1995) (Američka azbuka/Crveni hleb Geopoetika 1999) Kula vavilonska, Umetnost vremena sadašnjeg, (1996, Geopoetika 2002) Deset razgovora o novoj ruskoj književnosti (1997), Tama i tišina, Umetnost oduzimanja (1998, Geopoetika 2000), Dovlatov i okolina, Filološki roman (1999, Geopoetika 2000) Ivan Petrović je umro (1999), Pejzaži (2002), Koloplet (2002), Vesti iz Edena (Geopoetika 2003), Sladak život (2004), knjigu kulinarskih putovanja Stočiću, postavi se (Geopoetika 2004), knjigu Zen fudbala i druge priče; Šest prstiju (2008), Lični slučaj (2009), Omoti bombona (2010), Kosmopolita (Geopoetika 2012), Časovi čitanja. Kamasutra zaljubljenika u knjigu (2013, Geopoetika 2015).

Autor je teksta dokumentarnog filma o ukrajinskoj revoluciji (“Narandžasta zima”, režija A. Zagdanski).

Njegove knjige prevedene su sa ruskog na engleski, japanski, nemački, francuski, italijanski, srpski, mađarski, letonski i druge jezike.

Proizvod je dodat u korpu