0

Pretraga

Poglavnikova bakterija

Šifra proizvoda978-86-521-4321-4

699,00 din.

Autor

Izdavač

Godina izdanja

Broj strana

159

Povez

Format

20 cm

Oblast

„Vi, naravno, znate“, opet se nakon kraće pauze Pave malo ohrabrio, „da je ta vaša priča potpuno… mislim, besmislena.“

„Naravno da znamo“, upao je muškarac do Starog. „Zato ti je i pričamo. Zato ćemo te, najzad, i pustiti odavde da se vratiš kući. Zato što je naša priča dovoljno besmislena da ti nitko ne bi vjerovao ni da je ispričaš na detektoru laži.“
Bilo da piše o misterioznoj bolesti, morskim psima ili fudbalskim navijačima, Boris Dežulović čini to vešto, duhovito i zabavno. U šest antologijskih priča njegovi junaci, obični, mali ljudi, naći će se u sasvim neobičnim okolnostima i situacijama. Pišući o njima, autor ispisuje blago ironičnu analizu hrvatskog društva koja će vas u isto vreme nasmejati do suza i duboko dirnuti.
Boris Dežulović rođen je 20. novembra 1964. u Splitu.
Karijeru u novinarstvu započeo je 1977. kao vlasnik i urednik Đulabija, nedeljnika 7a razreda Osnovne škole „Bruno Ivanović“ u Splitu, i Glasila razredne ćelije, časopisa I27 razreda splitske Srednje škole „Ante Jonić“, te istraživački novinar Građevinara, lista Srednje građevinske škole „Ćiro Gamulin“, gde je doživeo prvi susret s cenzurom i zabranu teksta o korupciji u upravi škole. Nakon kraćih izleta u nogomet, veslanje, ragbi, rokenrol, alternativno kazalište, strip, drogu i sitni kriminal, sredinom osamdesetih postaje grafički urednik u splitskoj Omladinskoj iskri i urednik satiričkog priloga Le Spizd. Od 1990. radi kao novinar Nedjeljne Dalmacije, te ratni reporter i komentator Slobodne Dalmacije.

Od 1988. zajedno s Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem u Nedjeljnoj, odnosno Slobodnoj Dalmaciji, uređuje satirički podlistak Feral Tribune, koji nakon HDZ-ovog preuzimanja splitske novinske kuće 1993. izdvajaju i utemeljuju kao nezavisni satiričko-politički nedeljnik. Krajem 1999. napušta Feral i postaje kolumnista Globusa, te saradnik ostalih izdanja Europa Press Holdinga, odakle odlazi nakon otkazivanja saradnje u Slobodnoj Dalmaciji 2015. godine. Danas radi za Novosti, nedeljnik Srpskog narodnog vijeća.

Dugogodišnji je redovni kolumnista ljubljanskog Dnevnika i portala N1, te stalni ili povremeni saradnik brojnih hrvatskih, srpskih i bosanskohercegovačkih medija. U izboru Hrvatskog novinarskog društva 2004. proglašen je novinarom godine, a 2014. u Londonu je dobio i European Press Award za najbolji novinski komentar.

Koautor je brojnih proznih zbirki i monografija, i autor scenarija za dokumentarni film Jasmile Žbanić Dnevnik graditelja (2007) o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta. S pjesničko-satiričkim kabareom Melodije Bljeska i Oluje zajedno s Predragom Lucićem deset je godina, od 2007. do 2017, nastupao po gradovima i selima bivše Jugoslavije, te sadašnje Švedske, Norveške, Nemačke, Belgije i Luksemburga.

S Lucićem je 1999. u Biblioteci Feral Tribune uredio i Antologiju suvremene hrvatske gluposti, a objavio je još romane Christkind (2003) – za koji je dobio nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno delo godine – i Jebo sad hiljadu dinara (2005), pesničku zbirku Pjesme iz Lore (2005) i zbirku priča Poglavnikova bakterija (2007), izbore kolumni Ugovor s đavlom (2008), Crveno i crno (2010), Zločin i kazna (2010), Rat i mir (2012) i U potrazi za izgubljenim vremenom (2013), knjigu intervjua Razgovori sa Smojom (2015), te zbirke eseja Diego Armando i sedam patuljaka (2011) i Summa Atheologiae: Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg (2019).

Knjige, pripovetke, pesme i eseji prevođeni su mu na nemački, italijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.

Proizvod je dodat u korpu