0

Pretraga

Amerikanci III tom. Demokratsko iskustvo

Šifra proizvoda86-7666-073-5

968,00 din.

Autor

Prevod

,

Prevod sa

Izdavač

Godina izdanja

Broj strana

692

Povez

Format

23 cm

Završnom knjigom svoje monumentalne trilogije Danijel Dž. Borstin nastavlja da gradi složenu sliku istorije američkog društva, otkrivajući pojave i procese koji su uticali na njegovu često nepredvidivu i za evropske pojmove neshvatljivu dinamiku i ritmove. Zahvaljujući Borstinovom ogromnom istraživačkom i analitičkom naporu, shvatanje kompleksa obuhvaćenih zajedničkim imeniteljem demokratsko iskustvo i u ovom tomu je, kao i u prethodna dva, veoma široko i sasvim opravdano. Autor prati transformacije američkog demokratskog modela kroz ceo vek – od kraja građanskog rata do kraja šezdesetih godina dvadesetog veka, uočavajući njegove uspone, nove osobenosti, protivrečnosti, krize, manjkavosti i prednosti.

Pred čitaocem raste, ponovo, jedna istoriografska freska, na kojoj su se, uporedo, odvijala dva procesa – nastavak osvajanja zapada i njegovo pretvaranje u ogromnog proizvođača mesa, žita i nafte. Ovo novo osvajanje postavljalo je, takođe, velike zahteve u stvaranju sistema novih društvenih, političkih, privrednih, pa i moralnih i etičkih pravila i odnosa. U isti mah premrežavanje kontinenta železnicom, kasnije, posle Fordove automobilske revolucije autoputevima, otvorilo je novu još dinamičniju epohu povesti američkog društva. Borstin skreće pažnju da je jedna od njegovih posebnosti činjenica da je ono u ovom periodu postalo prvo totalno potrošačko društvo, hranjeno nezaustavljivom plimom novih roba i podsticanjem i stvaranjem potrošačkih potreba.

Visokourbanizovano društvo, sa gradovima na obalama koji su brzo rasli u visinu i širinu, primajući svake godine nove stotine hiljada emigranata, nastavljalo je traganje za svojim kulturnim identitetom, gradeći jednu – za posmatrača sa strane – kontradiktornu konstrukciju samoviđenja. To je bio slučaj sa mitom o herojskom liku kauboja, centralnoj figuri popularne američke kulture, koji je nastao kao nostalgični refleks društva čiji su mnogo realniji simboli, u isti mah, bili proizvodi tehnološki visokorazvijene civilizacije, dokazi rastuće snage američkog modela: prvi neboderi, robne kuće, automobili, film, mediji. Ali, na drugoj strani, to je društvo u kome su ostali ukorenjeni i misionarski i istraživački duh, u kome je insistirano na slobodi pojedinca. To društvo je odbijalo da se otvoreno suoči – sve do kraja pedesetih i početka šezdesetih godina dvadesetog veka, sa nekim od svojih najtežih protivrečnosti, kao što je postojanje na istoku marginalizovane i diskriminisane zajednice Afroamerikanaca, dugo izolovanog „društva u društvu“.

Borstin se i u ovoj knjizi bavi fenomenima transformacije jezika, usponom američke književnosti, uticajem medija, obrazovanja i razvitkom moderne američke umetnosti. Njegov istraživački i analitički napor, sposobnost da materiju uobliči i izloži na zanimljiv i svež način, čini i ovu knjigu, kao i prethodne dve, dostojnom visoke reputacije koju je Borstin s pravom stekao.

Milan Ristović

Danijel Dž. Borstin (1914-2004), istaknuti američki istoričar, radio je u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, od 1975. do 1987, kao upravnik Nacionalnog muzeja američke istorije Smitsonijan, a dvadeset pet godina predavao je istoriju na Univerzitetu u Čikagu. Izuzetan stvaralac i čovek ogromnog obrazovanja, bavio se istorijom, sociologijom, politikom i pravom. Njegova plodna karijera pisca trajala je preko pedeset godina i za to vreme napisao je dvadesetak knjiga koje su prevedene na isto toliko jezika i prodavane u milionskim tiražima širom sveta. Neki od naslova iz ovog bogatog opusa su: Tajanstvena nauka prava, Genij američke politike, Amerika i predstave o Evropi, Demokratija i njena nezadovoljstva, Skrivena istorija, Izgubljeni svet Tomasa Džefersona, kao i trilogija Svet otkrića, Svet traganja i Svet stvaranja, koju je Geopoetika objavila u prevodu na srpski jezik.

Njegovo najpoznatije delo je trotomno izdanje Amerikanci. Za prvi tom, Kolonijalno iskustvo, dobio je Bankroftovu nagradu, za drugi tom, Državotvorno iskustvo, Parkmanovu, a za treći tom, Demokratsko iskustvo, Pulicerovu nagradu.

Jedan je od samo nekoliko ljudi koji su za svoje delo dobili ove tri najuglednije nagrade, pored velikog broja drugih nagrada i priznanja.

Bio je poznat po sposobnosti da vešto povezuje različite žanrove i istorijske teme, ogromnu količinu istorijskih podataka i zanimljive priče, i to izuzetnim jezičkim bogatstvom koje nedostaje mnogim profesionalnim istoričarima. Često je isticao da se istorija uvek može i pisati i čitati kao lepa književnost i to je potvrdio svojim knjigama.

Proizvod je dodat u korpu